Ususret 539. Lastovskom pokladu, osim neizbježnih prkli i skalica koje u svome domu rade uz pomoć mama i baba, na satima domaćinstva vrijedne ruke naših učenica pripremile su pokladnice ili krafne, slasticu koju, posebno u kontinentalnom dijelu naše domovine, najčešće vežemo uz pokladno vrijeme.

U Europi njihova povijest seže čak od 18. stoljeća, točnije 1756. godine. Prema legendi, izmislio ih je berlinski slastičar koji je htio služiti kao topnik pod pruskim kraljem Fridrikom Velikim. Pokazao se nesposobnim za vojnu službu, ali mu je bilo dopušteno ostati u pukovniji gdje je vršio dužnost poljskog kuhara. Kao zahvalu napravio je prve krafne od dizanog tijesta. Bile su u obliku topovske kugle, a budući da nije imao pećnicu, ispekao ih je na otvorenoj vatri u posudi s vrućom masti. U Njemačkoj se one stoga zovu i berlinske krafne, odnosno berlineri.  Osim u ovoj zemlji, krapfen se prave i u Austriji, Poljskoj gdje se zovu paczki, Ukrajini pampushky, Češkoj kobliha, u Mađarskoj bécsi fánk, a u Bugarskoj su to ponichki. U Portugalu su to bola de Berlim, a u Italiji bomboloni te uglavnom predstavljaju slasticu koja se ljeti jede na plaži. Gotovo svaka europska država ima svoju verziju i svoj naziv. No, izrađuju se one i u drugim dijelovima svijeta pa tako u Izraelu za Hanuku peku sufganiyah, a popularne su i u Latinskoj Americi te SAD-u gdje su, sjetimo se samo mnogih američkih filmova, omiljena poslastica policajaca.